Rak dojke najčešća je zloćudna bolest u žena. Srećom, otkrije li se na vrijeme, u potpunosti je izlječiva. Uzmite si vremena i u nastavku se detaljno upoznajte sa svim važnim koracima prevencije i zdravog načina života.

Sve više žena oboljelih od raka dojke

Činjenica da je rak dojke najčešći krivac za bolest žena u Hrvatskoj možda zvuči dramatično. No, brojke koje to dokazuju još su dramatičnije. Kako ističe Hrvatska liga protiv raka, u Hrvatskoj će od ovog oblika raka oboljeti svaka 10. žena, a među njima će biti sve veći broj mlađih od 30 godina. Štoviše, prema posljednjim podacima Registra za rak Republike Hrvatske, u našoj je zemlji 2015. godine zabilježeno 2748 oboljelih žena, a tijekom 2017. od raka dojke je umrlo čak njih 853.

Hrvatska 10. u svijetu po broju umrlih od raka

Postavimo li stvari u globalniji kontekst, statistika postaje još više poražavajuća. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, samo tijekom 2018. godine od raka dojke u svijetu je umrlo čak 627 tisuća žena, što čini 15% svih smrti od raka u žena općenito. Također, znanstvenici Sveučilišta u Washingtonu tako su u 2018. godini obznanili rezultate najveće globalne studije o pojavnosti i smrti od raznih oblika raka.

Studijom su usporedili statistiku čak 195 zemalja svijeta, a u fokusu je bilo 29 vrsta raka. Upravo je Hrvatska zauzela 10. mjesto neslavne ljestvice broja umrlih od raka na 100 tisuća stanovnika, u društvu Mongolije, Zimbabvea i Urugvaja. Studija je, naposljetku, pokazala kako se najčešći tipovi tumora pojavljuju na plućima, crijevima i, pogađate, dojkama.

Što je uopće rak dojke (i kako se manifestira)

Rak dojke najčešći je u žena dobi iznad 50 godina, no statistika iz godine u godinu pokazuje trend pojavnosti ove bolesti čak i u mlađih od 30. Točan uzrok nastanka raka nažalost (još uvijek) nije poznat, no stručnjaci ga pripisuju genetskim uzročnicima te vanjskim utjecajima. Javlja se tamo gdje se stanice krenu abnormalno dijeliti i rasti, a može se pojaviti u raznim dijelovima dojke – od mliječnih kanalića do vezivnog tkiva. Stručnjaci su do sad ustanovili preko 15 različitih vrsta raka dojke!

Simptomi ove bolesti uvelike variraju. Neki od najčešćih, prema Američkom društvu za rak, su otekline, iritacije kože dojke, ulegnuća u koži, bol u dojkama i bradavicama te pojava kvržice u području pazuha. Nema pravila ni kad su kvržice u dojci u pitanju. No, one koje same po sebi ne bole, koje su tvrde na opip i imaju nepravilne rubove, najčešće predstavljaju rak dojke. Ipak, najbitnije je naglasiti kako se više od 90% pacijentica s ovim oblikom raka itekako može izliječiti. Zapamtite, najvažniji je preduvjet pravovremena dijagnoza u početnom stadiju bolesti!

Ruzicasti_vodic 02
Razgovarajte s najbližima o povijesti dijagnoza u obitelji.

Upoznajte se s čimbenicima rizika

Lista rizika zaista je brojna, a također ovisi o individualnim karakteristikama tijela, uvjetima života, čak i ekonomskim prilikama. No, najčešći čimbenici rizika su sljedeći.

Spol

Iako rak dojke pogađa i muškarce, kod žena je pojavnost veća za gotovo 100%.

Bolest u bližoj obitelji

Ako se vaša majka, sestra, baka ili teta suočila s dijagnozom raka dojke, važno je da prevenciji bolesti pristupite još pažljivije. Razgovarajte s obitelji o bolestima koje su se javljale u pojedinim generacijama.

Osobno iskustvo s rakom dojke

Rizik od obolijevanja je veći ako ste već preboljeli rak dojke.

Starija dob

Većina dijagnoza uspostavlja se u žena dobi iznad 50 godina.

Kasnija trudnoća i manji broj poroda

Povećan rizik od obolijevanja imaju žene koje su rodile u dobi iznad 30 godina. Dojenje u trajanju od godinu i pol do dvije godine taj rizik umanjuje.

Rani početak i kasni završetak menstruiranja

Žene koje su rano dobile prvu menstruaciju, a kasno ušle u menopauzu imaju veći rizik od razvitka raka dojke.

Uzimanje hormona i oralne kontracepcije

Hormon estrogen stimulira brzi rast stanica raka pa povećava rizik od obolijevanja. Koristite li hormonsku terapiju nekoliko godina bez prekida, češće provodite preventivne kontrole.

Povećana tjelesna težina i neaktivnost

Masno tkivo u tijelu glavni je izvor estrogena. Višak kilograma, odnosno višak masnog tkiva u tijelu zato je povezan s povećanim rizikom, posebice kod žena u menopauzi. S druge strane, tjelovježba taj rizik može dokazano smanjiti.

Provodite samopregled jednom mjesečno

Jedan od najvažnijih, ako ne i ključan dio prevencije svakako su pregledi koji odrađujete kod kuće. To ne znači da postajete sam svoj doktor, već iz mjeseca u mjesec, kontinuirano i pažljivo pratite eventualne promjene na vlastitim dojkama. Samopregledima, štoviše, detaljno upoznajete strukturu svojih dojki, njihova obilježja i izgled tijekom ciklusa. Zbog toga ćete, čak i ako do oboljenja dođe, to prepoznati točno na vrijeme. Pregledavati se valja između 6. i 10. dana menstrualnog ciklusa, kad je dojka najmanje ispunjena čvorastim tkivom. Za samopregled vam treba svega nekoliko minuta mjesečno i upute u nastavku.

Ruzicasti_vodic 02Razvijajte zdrave navike i odabire

Većinu smjernica vjerojatno već znate i sami, no nikad ih nije naodmet ponoviti. Štoviše, Europski kodeks protiv raka sve je opće smjernice skupio i oblikovao u 12 konkretnih načina za prevenciju raka. Među njima je prestanak pušenja, redovita tjelesna aktivnost, smanjenje konzumacije alkohola, dojenje, izbjegavanje prekomjernog izlaganja suncu i sudjelovanje u organiziranim programima za rano otkrivanje raka. Naravno, temelj zdravlja leži i u uravnoteženoj prehrani te pravilnom odabiru što kvalitetnijih namirnica, dobroj higijeni spavanja i učenju o tome kako se nositi sa svakodnevnim stresom.

Budite redoviti na preventivnim kontrolama

Naravno, sve ove smjernice rizike mogu umanjiti, ali ne i sasvim izbrisati. Da biste bili u potpunosti sigurni u to da u svojem tijelu ne nosite sumnjiv čvorić ili kvržicu, prepustite se u ruke stručnjaka koji će se u to, uz pomoć medicinskih uređaja, najprije uvjeriti. U je Hrvatskoj tako 2006. godine uspostavljen Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, kojim su obuhvaćene sve žene u RH u dobi od 50 do 69 godina. No, s preventivnim pregledima valja krenuti puno prije, naročito ako je u obitelji već bilo sličnih dijagnoza.

Ženama od 20 do 35 godina tako se preporučuje UZV dojke jednom godišnje, uz samopreglede svakog mjeseca. U dobi od 35 do 40 godina valja obavljati UZV, redovite samopreglede te prvu, bazičnu mamografiju. Nakon 40. godine, uz UZV i mjesečne samopreglede, mamografiju valja obavljati jednom u dvije godine.

Jeste li obavili preventivne preglede koji spašavaju živote?

Obavite ih odmah uz GRAWE VITAL, bez karence i uz gratis UZV.