Kada vidimo posljedice vremenskih nepogoda koje su pogodile Hrvatsku i još više kada krenemo zbrajati štetu za takve životne situacije, pomislimo kako bi bilo dobro da smo o tome razmišljali na vrijeme…

Mali planirani koraci i velike neplanirane prepreke – opis je to koji oslikava većinu životnih puteva. Iako znamo da će se prije ili poslije dogoditi, većina nas o takvim preprekama jednostavno ne razmišlja. A trebali bismo…

Nepogode baš i nisu nemoguće

Dok je u nas doista mala vjerojatnost za, primjerice, moćni tornado koji u svoj vrtlog uvlači cijele nizove kuća, prirodne specifičnosti područja na kojem živimo ipak donose svoje opasnosti. Prema Katalogu potresa Hrvatske i susjednih područja, u Hrvatskoj se tako svake godine osjeti oko 45 potresa. Dobro je poznata činjenica kako je hrvatsko obalno područje, s naglaskom na Kvarner, srednji i južni Jadran, izrazito seizmički aktivno.

Primjer za to je razorni potres u Dubrovniku u 17. stoljeću, ali i onaj iz 1996. godine u Stonu, čija je magnituda iznosila velikih 6.0 prema Richteru. Prema procjenama, u danima i mjesecima koji su uslijedili na istom se području dogodilo još oko 3 tisuće registriranih potresa! Stanovništvo hrvatske metropole pod još je većim rizikom, ponajviše zbog koncentracije ljudi i dotrajalosti građevina u širem centru Zagreba.

Stara-jezgra-Dubrovnika
Dubrovnik je jedan od gradova čiju je povijest obilježio razoran potres.

Na kraju krajeva, vidimo i ove nedaće koje još uvijek potresaju Hrvatsku u pojedinim dijelovima. Vjetar od stotinu do dvije kilometara na sat, iščupana stabla, razbijeni automobili, uništene kuće i stanovi… Možemo li se takvo što spriječiti? Ne može se spriječiti sama pojava, ali nenadani troškovi uzrokovani njome itekako mogu.

Sve češći požari, poplave, kvarovi

Priroda (a često i ljudska pogreška pa i namjera) na našem tlu donosi i opasnosti u vidu razornih požara i poplava. Buktinja koja je 2017. poharala okolicu Splita i prijetila kućama i naseljima, kao i poplave nezapamćenih razmjera 2014. u istočnoj Hrvatskoj dokaz su da moramo biti spremni na sve, naročito ako živimo na područjima kao što su naselja uz šume i rijeke – koja sama po sebi donose određene rizike.

Ne sumnjajte u moć prirode, samo u svoju pripremljenost

Na takve prirodne pojave (izuzev odgovornog ponašanja) nažalost se ne može utjecati, no to ne znači da ih ne možete očekivati – odnosno za njih barem se donekle pripremiti. Krenite od osnovnih stvari. Zapitajte se: da se danas dogodi neki od opisanih scenarija, koliko ste vi i vaša obitelj na takvu mogućnost spremni? Biste li bili opremljeni za prva, obično ključna 72 sata?

Zlu ne trebalo, dobro je osigurati određene zalihe potrepština i držati ih na suhom i sigurnom mjestu. Neka se na vašem popisu nađu:

  • voda (barem 3 do 4 litre po osobi i danu)
  • hrana (po mogućnosti već pripremljena ili konzervirana)
  • lijekovi (uključujući preparate za akutna stanja i kronične bolesti)
  • higijenske potrepštine (toaletni papir, pelene, ulošci, vlažne maramice)
  • radio na baterije
  • ručna svjetiljka i svijeće
  • osnovni alat (sjekira, pila, odvijač)
Zalihe - potrepstine
Opremite se potrepštinama za “crne dane”.

Pokrijte sve scenarije i budite korak ispred

Neočekivana renovacija kuće ili snalaženje s jednom plaćom u obitelji – što god vas snađe, lakše je proživjeti uz fond “za crne dane”. Kad krenete štedjeti i odvajati novac u tu svrhu (za što nikad nije prekasno!) razmišljajte o tome da raspolažete barem tromjesečnim iznosom koji vam pokriva sve troškove života.

Ništa manje bitna nisu ni zdravstvena osiguranja, osiguranja života, kuće ili stana. Izbjegnite situaciju da se prekasno pitate zašto o policama niste razmišljali na vrijeme. Upoznajte se sa svim ponudama, provjerite pakete i pokrića, zatražite svoj neobavezni informativni izračun. Upamtite, osiguranja se prilagođavaju vama, potrebama vaše obitelji i vašeg kućanstva.

Osigurajte si podršku za najteže životne situacije.

Pomoći ćemo vam pronaći najbolje opcije.